
Jeftini ruski dronovi od drva i pjene ovog su tjedna ušli u poljski zračni prostor te su oboreni sustavima vrijednim milijune dolara, što pokazuje nedovoljnu pripremljenost NATO-a za takve prijetnje.
Najmanje 19 dronova ušlo je u Poljsku 10. rujna, što je politički i vojni test iz Rusije.
"Vrlo je dobro da je Poljska otkrila i oborila dronove", izjavila je za Politico Ulrike Franke, viša stručnjakinja za politiku u Europskom vijeću za vanjske odnose.
No NATO-ova reakcija bila je daleko manje učinkovita od uobičajenog ukrajinskog odgovora. Savez je oborio oko tri drona, dok Kijev u pravilu tvrdi da ih presreće 80 do 90 posto, i to unatoč znatno većim napadima.
Franke je dodala kako postoji nesrazmjer između jeftine ruske opreme i skupe vojne reakcije NATO-a.
"Što ćemo, svaki put slati F-16 i F-35? To nije održivo. Moramo se bolje opremiti sustavima za borbu protiv dronova."
Prijetnja koju dronovi predstavljaju bila je vrlo stvarna.
Prema WELT-u, pet dronova letjelo je izravno prema bazi NATO-a prije nego što su ih presreli nizozemski lovci Lockheed Martin F-35. U operaciji su navodno sudjelovali i NATO-ov zrakoplov za opskrbu gorivom, talijanski izviđački avion te njemački protuzračni sustav Patriot.
Riječ je o milijardama dolara vrijedne opreme korištene protiv jeftinih ruskih dronova Gerbera, kopiji iranskih Shaheda čija je proizvodnja procijenjena na svega 10.000 dolara po komadu.
Taj jeftini prodor izazvao je vrlo skupu reakciju.
Poljska je aktivirala članak 4. NATO-a, koji zahtijeva hitne konzultacije članica. I Poljska i Latvija zatvorile su svoj istočni zračni prostor, a NATO navodno razmatra obrambene mjere.
Britanski ministar obrane John Healy najavio je da će zatražiti od najviših vojnih dužnosnika da iznesu prijedloge kako London može pomoći u jačanju NATO-ove protuzračne obrane nad Poljskom. Ukrajina je također ponudila pomoć.
"Poljska je zatražila određenu potporu, uključujući stalni bliski nadzor, više obavještajnog izviđanja i dodatnu protuzračnu obranu", rekao je jedan NATO-ov dužnosnik.
Jeftini dronovi, skupe rakete
Protuzračna obrana već je dugo identificirana kao jedna od glavnih slabosti zemalja NATO-a. EU također potiče države da dio od 150 milijardi eura SAFE zajmova ulože u protuzračnu obranu.
No velik dio tog novca usmjeren je na vrlo skupe sustave.
Sam ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naglasio je da američki MIM-104 Patriot i francusko-talijanski SAMP/T sustavi, od kojih svaki vrijedi stotine milijuna dolara, nisu razumna opcija za korištenje protiv jeftinih ruskih kamikaza-dronova.
Ukrajina takvu opremu ne koristi za odbijanje masovnih napada ruskih bespilotnih letjelica, kojih može biti i po nekoliko stotina tijekom jedne noći. Umjesto toga razvila je vlastite vrlo jeftine dronove-presretače kako bi neutralizirala ruske prijetnje.
O tom je pitanju bilo riječi tijekom sastanka glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea i veleposlanika EU u Bruxellesu, prvi put da je čelnik Saveza sudjelovao na takvom susretu.
Mnogi su sudionici izrazili zabrinutost da je srijedina reakcija pokazala nepripremljenost Zapada. NATO-ove vojske ne bi mogle redovito koristiti F-35 za presretanje takvih upada.
"Rutte je i sam došao do tog zaključka, i nitko se nije usprotivio", rekao je jedan diplomat.
Prema Charlyju Saloniusu-Pasternaku, izvršnom direktoru helsinške organizacije Nordic West Office, prilagodba NATO-ove reakcije ruskoj masovnoj i jeftinoj opremi već je odavno potrebna.
"Postoje li načini kako pratiti i obarati gomile jeftinih dronova bez uporabe višemilijunskih raketa? Naravno, ali to nije nova lekcija. Što je europska politička elita dosad poduzela? Neke zemlje prilagođavaju svoja arsenale, one koje prijetnje osjećaju najjače, ali potrebno je vrijeme da se provedu proračunske odluke.
Izazovi dronova
Neki od europskih obrambenih divova pokušavaju se prilagoditi ubrzanoj utrci u naoružanju dronovima.
Krajem kolovoza švedski Saab predstavio je novi jeftini projektil nazvan Nimbrix, osmišljen za neutralizaciju malih bespilotnih letjelica niskog leta. Francuska agencija za nabavu naoružanja DGA nedavno je također naručila demonstrator laserskog sustava za borbu protiv dronova od konzorcija u kojem su MBDA, Safran, Thales i Cilas.
Međutim, manje inovativne tvrtke često teško pronalaze put do tržišta.
"Startupi su značajno napredovali u onome što je moguće napraviti. Europa, međutim, još nije nužno kupila ono što nude", rekla je Franke iz Europskog vijeća za vanjske odnose.
Dodala je da postoje dva glavna izazova u obrani od dronova.
Prvi je da jedan sustav neće moći odbiti sve prijetnje.
"Po definiciji, trebat će nam slojevita obrana, s elektroničkim i kinetičkim protumjerama."
Drugi je brzina tehnološkog razvoja, i Ukrajina i Rusija stalno prilagođavaju svoje ofenzivne i defenzivne dronove u svojevrsnoj tehnološkoj spirali.
To je pristup Ukrajine. Ona koristi elektroničke protumjere, ali i proizvodi tisuće presretačkih dronova mjesečno. Ukrajina se svake noći suočava sa stotinama dronova, a branitelji uništavaju veliku većinu.
Za europske će vojske to značiti odmak od tradicionalnog modela nabave manjih količina vrlo skupog oružja, rekao je prošlog mjeseca za Politico bivši načelnik francuskog Glavnog stožera, general Thierry Burkhard.
"Za određenu opremu vjerojatno je bolje kupovati u serijama od 10, 15, 20 ili možda 50. Nije važno ako tvrtka koja ga razvija ne može osigurati održavanje 20 godina, jer će za godinu dana taj sustav ili biti uništen na bojištu ili zastario", rekao je.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare